Uh, zamalo sam ostavio naslov bez upitnika. Ovako je bolje, zamislite da je netko bukvalno shvatio naslov ove moje objave, odmah bi pomislio da se bavim politikom. Ovo je uvodni članak iz serijala “MAST TRAST“
PIPL MAST TRAST AS je pomalo zaboravljena, a tako poznata izreka Hrvatske zastupnice Ingrid u Europskom parlamentu. U to vrijeme, izazvala je niz humorističkih i drugih reakcija po medijima, forumima, u kafićima i na ulicama, svugdje.
Ona je naravno rekla svojim kolegama u EU: „ljudi nam moraju vjerovati“, jer nam „ljudi ne vjeruju“.
To je čak bio vapaj i samosažalijevanje u stilu „zašto nas zastupnike nitko ne voli“? Nije joj bilo jasno kako to?
„Zna se“, “pravda za sve“, “odgovorno“, „vjerodostojno“ itd., sve su to Hrvatske „AS“ parole koje imaju za cilj istu stvar, uvjeriti „PIPL“. Reklama kako bi se prodala politika, povjerenje u „AS“.
Provedeno je istraživanje „povjerenja“ na razini zemalja članica EU, objavljeno na timeout portalu, kratak rezime je slijedeći:
Povjerenje Hrvata u ljude u njihovoj zemlji je među najlošijima u Europi, 70% odgovora je „općenito ne vjerujem“ ili kako ja to prevodim Hrvat Hrvatu kao čovjek čovjeku, skoro pa uopće ne vjeruje.
Isto tako manje od 35% Hrvata misli da se većina stvari u njihovom životu događa pravedno, što znači 65% Hrvata osjeća „društvenu nepravdu“ koju im čine drugi Hrvati.
Ovi rezultati su bili, po tom pitanju, među najgorim u EU.
Autori postavljaju pitanje zbog čega je takav rezultat kad se po ponašanju može vidjeti da obični ljudi, Hrvati vjeruju jedni drugima. Npr. vrata od kuća i automobila ne zaključavaju, djeca se igraju slobodno na igralištima, niska je stopa kriminala, Hrvatska je vrlo sigurna zemlja itd.
Autorisu još malo istraživali:
Hrvati često navode nepotizam kao nešto najnepoštenije u njihovom društvu i okrivljuju ga za sve, od nedostatka mogućnosti dostupnih mladima u Hrvatskoj (a time i glavnog uzroka egzodusa mladih ljudi iz Hrvatske do života u inozemstvu) do sakaćenja njihovog života radi sporog, neuzbudljivog i otvoreno birokratskog karaktera javnih i vladinih institucija.
I zaključili:
Dakle, ako Hrvati imaju dovoljno povjerenja u svoje susjede da dopuste svojoj djeci da se igraju na ulicama i jedu hranu koju kupuju direktno od susjeda, ne znači li to da nepovjerenje Hrvata prema svojim sunarodnjacima dolazi iz manje opipljivih dijelova društva; onih u kojima se percipira nepotizam i korupcijau praksi?
Autori su pokušali dokučiti uzrok osjećaja hrvatske nepravde kroz mjerenje povjerenja.
To je bilo istraživanje „Hrvat o Hrvatu“, a ne Finac o Hrvatu, dakle istraživanje mišljenja o samom sebi, ne našeg mišljenja o drugima ili mišljenja drugih o nama.
Taj članak uistinu potiče na razmišljanje.
Ako malo bolje razmislimo, popularnom izjavom je naša zastupnica puno toga rekla o politici i političarima, te odnosu između političara i naroda, između kako kaže AS i PIPL.
Primijetite, vi koji ovo čitate, ako ste „PIPL“ onda niste „AS“. Ako ste „AS“ onda niste „PIPL“.
Naravno, kroz igru riječi, htio sam reći da ovakvim izjavama naši političari bukvalno pokazuju „otuđenost od naroda“ kako se to popularno kaže. Oni jednostavno moraju reći „Mi“, da bi se razlikovali od drugih.
A MAST vezan uz TRAST bukvalno znači „moraju“, ne znači bilo bi dobro da nam ljudi vjeruju zbog toga i toga, ili napravit ćemo sve da nam ljudi vjeruju, već moraju nam vjerovati zato što smo to Mi.
To je iskrena izjava, ona odražava uvjerenje i pogled jednog hrvatskog političara i valjda mi je zato, izvučena iz podsvijesti, prva pala na pamet dok sam čitao ovo istraživanje.
Ipak, kako se kaže u istraživanju, Hrvat malo više vjeruje Hrvatu nego je ono pokazalo. Na primjer, susjed susjedu vjeruje da je u bijelom svijetu bolje, pa ga posluša i put pod noge, to je sve češći slučaj.
Čak je praksa ta da onaj koji odlazi uvijek traži nekog „svog“ tamo gdje odlazi. Isto tako onaj koji je „otišao“ rado pomaže nekom „svom“ da dođe tamo gdje je on i da se snađe.
Je li i to onda nepotizam, pitanje je sad? Naravno da nije, radi se o „vlastitom“ a ne „zajedničkom“ ili „tuđem“ interesu i novcu.
To da je negdje „drugdje bolje“ slušam već pola stoljeća, skoro da vjerujem u to, a inače i statistika tako kaže. Samo, ja pametnjaković, nikako da povjerujem da je to sve slučajno.
Za razumjeti uzrok potrebno je uključiti logiku, tako za izvesti zaključak treba imati nekakvu pretpostavku. Evo jedne, osnovne, koja vrijedi za međuljudske odnose: „ako ti ne vjeruješ meni zašto bih ja vjerovao tebi?“
Povjerenje je jako važno da bi se gradio bilo kakav odnos, zar ne? Uglavnom živimo s onim kome vjerujemo, kupujemo od onoga kome vjerujemo, radimo s onima kojima vjerujemo.
Ako to i nije slučaj sigurno ćemo sve napraviti da bude baš tako, to je jedan od čovjekovih životnih ciljeva. Čovjek je biće koje cijeni vrijednost odnosa, zato se i kaže da je čovjek društveno biće.
Pogledajmo sami sebe i svoje društvo. Gdje je to povjerenje, zašto ga po istraživanju nema u Hrvatskoj?
Uzroka takvog „stanja povjerenja“ u Lijepoj Našoj ima puno i kompleksni su. I uglavnom svi imaju uzorak, onaj koji se očituje u izjavi „PIPL MAST TRAST AS“.
Taj uzorak, matrica, tj. špranca, može se nazvati „političkim“ svjetonazorom.
On bukvalno znači Mi ili Oni. Nema tu sredine. Primjera štetnosti koje prouzroči takav politički svjetonazor ima puno, o tome u nekim slijedećim objavama o ovom serijalu “MAST TRAST“.
I zato kažem da je demokracija samo privid svoje definicije, privid nije stvarnost, demokracije nema, to posebno vrijedi za Lijepu Našu.
Pojam „demokracija“ je u istoj vrijednosnoj kategoriji kao i sve druge propagandne političke poruke tipa „zna se“, “pravda za sve“, “odgovorno“, „vjerodostojno“. Propaganda.
Jer u zamišljenoj ideji demokracije postoji samo PIPL, tj Mi, AS je osobna zamjenica za PIPL.
Mi ljudi, Mi narod ili ako hoćete mi Hrvati.
Vaš Galvanizator
U SERIJALU “MAST TRAST”
- #1 PIPL MAST TRAST AS?Uh, zamalo sam ostavio naslov bez upitnika. Ovako je bolje, zamislite da je netko bukvalno shvatio naslov ove moje objave, […]
- #2 FIŠKAL JEDAN GREŠKAOvo je nastavak na objavu PIPL MAST TRAST AS, drugi članak iz serijala „MAST TRAST“. Primjer iz hrvatske prakse kako […]
- #3 RAČUN BEZ RAČUNA!Ovo je treći dio serijala „MAST TRAST“ koji opisuje kako se u Hrvatskoj “RAČUNA BEZ RAČUNA”. Naravno, to možete samo […]
- #4 SOC KURŠLUSJa puno radim, bez prestanka otkad sam završio fakultet, imam dobru „struku“ i radim u privatnom sektoru za vrlo dobru […]
Komentiraj