GOTOVANI

I dok smo mi “zamrznuti u sivoj zoni analognog spektra” neki drugi trče i tako se griju, odlaze daleko ispred.

I oni koji trče drugačije gledaju na stvari, od onih koji ne trče. Kako i zašto, to sam opisao u prethodnom članku pod nazivom “revolucionari”

Gdje su razlike?

Za početak ovog članka opet ću koristiti izvješće EU:

Srednjoročni pregled strategije digitalnog jedinstvenog tržišta Europe pokazuje da briselski činovnici namjeravaju podržati stvaranje zajedničkog europskog prostora podataka, besprijekornog digitalnog područja s mjerilom koje će omogućiti razvoj novih proizvoda i usluga na temelju podataka.

Opa, briselska birokracija je konačno odlučila nešto napraviti. Zbog sebe samih.

Kažu da taj supervijedni resurs nove ekonomije, podaci koje smo marljivo godinama stvarali, postaju najveći predmet interesa svih EU Europljana. To je logično, npr. Nijemce ili Poljake ti podaci jako zanimaju.

Kako je vidim, nas uopće ne.

Zašto bi nas zanimali podaci o broju tvornica hrane u Finskoj ili podaci o tome gdje najviše ljetuju Španjolci? To je nezanimljivo, pa imamo naše Agrokore, Uljanike, Brodosplitove, Petrokemije, Janafe i tvrtke od sistemskog i posebnog značaja.

U ovom trenutku ne trebaju još i drugi problemi, zar ne misle neki upravo tako?


To razmišljanje ukazuje na to kako shvaćamo vlastite vrijednosti i mogućnosti.

Ja bih to opisao ovako: Nije nam zanimljivo ono što ne razumijemo i ne radimo, jer to je teško, neka se time drugi bave.“ 

Takvo razmišljanje “nas o nama” možete čuti na svakom koraku, na radnom mjestu, u kafiću, u uredima lokalne i državne uprave, čak i u saboru. Kao, nismo mi hrvati rođeni za to, to nam nije u krvi.

Sve to ukazuje da jako volimo naš komoditet, ili na hrvatskom jeziku gotovanstvo.

Gotovanstvo označava ponašanje osoba koje žele sve dobiti gotovo i bez vlastitog truda. Takvo ponašanje čine komotne osobe koje čekaju da drugi obave razne poslove i oni koji ne želi ulagati previše truda u neki zajednički posao.

Gotovanstvo bi se moglo nazvati i percepcijom svrsishodnosti vlastitoga rada ili percepcijom vlastite svrhe. I na kraju ona označava ponašanje ili djelovanje.

Takvo ponašanje proizvodi rezultat, a logička posljedica bi se mogla, u kontekstu ovog serijala, svesti na: “što više gotovanstva to više nerada, što više nerada to veća zamrznutost, a što duža zamrznutost to veće zaostajanje“.

I sad će opet netko iz sivog analognog spektra, bez imalo stida, izreći najpametniju moguću tvrdnju: “možda?“.

Možda je bolje polako dok vidimo što će biti? Možda nam je bilo bolje u Jugi? Možda je bolje Amišima jer dulje žive? Možda je Zemlja ravna ploča?

Zašto misliti o tome, neka netko drugi o tome misli. To je glavna odlika gotovana.

Zašto onda gore spomenuti Nijemci i Poljaci to rade? Jasno je, rade zbog sebe, ne čekaju Hrvate da to odrade. Već su se u kroz povijest barem jednom “opekli“.

A nama se povijest stalno i iznova ponavlja. Uočavamo posljedice našeg pristupa i nikako da prihvatimo da izreka „povijest je učiteljica života“ ustvari znači “daj čovječe nauči više”

Teško je to shvatiti, ako kroz školovanje, još uvijek nismo uvidjeli da je glupo iz predmeta povijesti u školama „bubati činjenice o drugima“.

Puno bi pametnije bilo „razumjeti naše prošle pogreške“ i naučiti nešto. Dakle, odmalena su naša djeca baš kao i mi stariji hendikepirani. Naravno riječ je o zakonu uzroka i posljedice ili kauzalnosti.

Ipak, ako ne možemo zasigurno znati što će biti sutra, barem možemo vidjeti što je to jučer bilo uzrok toga što je danas. Djelujući na manje pogrešan način nego prije, vjerojatnije je da ćemo imati bolje sutra.

To “iskustvo” iz prošlosti je vrijedna informacija za budućnost, informacija koja je kao takva najvrjedniji proizvod nove ekonomije. Potvrđuje se stara narodna mudrost koja kaže: „tko prvi djevojci, njegova djevojka“.

Ta mudrost poručuje “Djeluj pa ćeš uspjeti”. Ako barem ne probaš djelovati ništa se neće dogoditi niti promijeniti.

Tada je sigurno da nećeš uspjeti. Pa ni u novoj ekonomiji i budućoj stvarnosti.

Gotovanstvo nikad nije bilo niti će biti rješenje. Inače, da pitate gotovana je li on gotovan, on bi rekao “to nije točno”.

Gotovanstvo nije želja, potreba ili cilj čovjeka, to je stanje entropije. Gotovanstvo kao oblik ponašanja ima u pozadini nesigurnost koja proizlazi iz straha od mogućeg rezultata.

Jasno je da se sa strahom i nesigurnosti u sebe, tj. gotovanstvom nije moguće doći “tamo gdje se želi”.


Pasivnost je glavna odlika gotovanstva.

Na primjer, onaj tko ovo čita je aktivni sudionik digitalnog društva. Onaj koji to nije, neće imati priliku ovo pročitati. Na njegovu sreću ili na žalost, nije uopće važno.

Važno je to, da onaj koji ovo čita, ustvari koristi mogućnost pristupa informacijama, a one su tu da ih iskoristimo za znanje, na kraju za jačanje i inoviranje svoga potencijala.

I tako, ne iskorištavanje informacija je danas sinonim za „zaostalost“.

Zato će sutra jedna od većih uvreda za čovjeka biti kad mu kažete da je digitalno nepismen. Jer, ako ne učite ne možete naučiti, a ako nemate znanja nemate vrijednost u novoj ekonomiji.

Kako su gotovani pasivni promatrači, te “ne uče” dovoljno, oni postaju nepismeni.

I zato gotovani u digitalnoj ekonomiji nisu vrijedan društveni resurs i njihov osobni potencijal ostaje vječni potencijal. Postaju beskorisni, isto kao i birokracija, beskorisni svima drugima pa i samima sebi.

Jer, najveći problem gotovanstva je “ne stvaranje vrijednosti“.

Za primjer, pogledajte što danas najviše koristite i na koje “režije” najviše trošite svoj novac, na struju, vodu ili na informacije?

Prosječno, najviše na informacije, tu su telekomunikacije, internet, televizija, portali i dr. odnosno sve to počiva na nečemu što ja nazivam digitalni stroj.

A koliko ima “naših” digitalnih strojeva ili sustava u “našem” društvu?

Vrlo malo, telekomunikacije nisu naše, većina medija je u stranom vlasništvu, osim javnih, internet se kupuje vani.

Neki od onih koji se time bave i od toga žive će reći: “to nije točno, i mi smo se trudili, stvarali i stvorili svoje strojeve za podatke”.

Moguće i vjerojatno, međutim zašto su to onda zastarjeli i ne-učinkoviti strojevi.

Na primjer za “državne digitalne strojeve” ili tzv. e-usluge EU izvješće kaže da smo na razini razvijenosti i učinkovitosti na ocjeni 2 od 5, a to je razina koju su prije 20 godina dostigle razvijene EU države.

To nam svi govore, statistike potvrđuju, a to i sami vidimo. To je ocjena oko koje se svi slažu, dakle to je onda konzenzus, činjenično stanje.

Naime, jasno je da je svaki stroj, pa i digitalni isto tako gotovan, on vremenom također “zaostaje”. On stalno čeka da za njega netko nešto napravi, da ga se malo prilagodi i unaprijedi.

Ako ga se ne inovira pravilno, sukladno promjenama ekonomskih paradigmi, on gubi na učinkovitosti. To znači da gubi svoju svrhu. Isto tako pojavljuju se novi učinkovitiji strojevi, kažemo “naprednija” tehnologija. I onda, sigurno je da su strojevi gotovana su u konačnici su zaostali kao i njihovi vlasnici.

To sve to skupa samo pokazuje da tehnologija sama po sebi nije najvažnija, puno je važnije tko o njoj brine i što i kako s njom radi. Zato je digitalna zaostalost ustvari ekonomska zaostalost.

To je još gore jer zaostali strojevi znače i zaostali način rada, a to znači zaostalo društvo.

Uvijek bilo i uvijek će biti. To što vidite, to se zove danas ili stvarnost.


Kao što vidimo u praksi, nama gotovanstvo donosi tuđi uspjeh i vlastiti neuspjeh.

Na kraju zaostalost i bijedu i u osjećajima i u ekonomiji.

Pa, jel to „zajebancija“ ili „tako se kod nas radi“, pitanje je sad? Kako je ishod ili rezultat ta dva procesa isti zaključujem da je to kako se kod nas radi isto što i zajebancija.

Sve to skupa samo stvara sve veću ovisnost o drugima. Ipak, protiv ovisnosti se uvijek ljudi bore, zar ne?

O tome u slijedećoj objavi ovog serijala.

Vaš Galvanizator!

U SERIJALU “HR ČIP”


Ako želite odmah po nekoj novoj objavi dobiti sadržaj na vaš e-mail, unesite adresu i pošaljite.

1 Comment

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s