MODERNI SKRETNIČARI

Probajte zamisliti društvo u kojem ljudi ništa ne stvaraju. Od čega će ljudi živjeti, kakvo bi to društvo bilo?

Naravno, to nije moguće zamisliti, ali se u praksi moguće tome približiti.

Dovoljno je samo “ne raditi”.

Neki su svjesni da je svijet sada tu gdje je i da treba nešto smisliti za budućnost, preokrenuti trend ili kako bi to rekli sjesti u pravi vlak.

Taj princip vrijedi za cijeli Svemir. Neki, na našoj planeti, su to shvatili a neki još nisu.

Ne postoji natrag, digitalna ekonomija je tu, postoji Internet, usluga „hoćeš nećeš moraš“, kao i infrastruktura „hoćeš nećeš moraš“, jer nema interneta bez infrastrukture.

Dakle, imamo supervrijedan resurs, tj. pogonsko gorivo nove ekonomije, informaciju.

Zato naše doba nazivamo novim dobom, vremenom nove ekonomije.

Ovo je nastavak iz serijala “HR ČIP


U čemu se razlikuju i u čemu su slični petrodolar i bitcoin i zašto danas “stvaranje bitcoina” nazivamo “rudarenje“?

Naravno to je sinonim, tražimo zlato, ugljen, naftu, plin, što već, nešto što ima potencijal da stvori vrijednost.

Za svaki resurs najvažniji je njegov potencijal iskorištavanja. Osnovna razlika između “nekog drugog resursa” i “informacije kao resursa” je ta što su drugi resursi ograničeni količinom.

Njih se jednostavno “konzumira dok ih ima“, dok se informacija “stvara konzumiranjem“.

Zato paradigma klasične ekonomije resursi su ograničeni a želje ljudi neograničene“ ne vrijedi u novoj ekonomiji.

Nova ekonomija ima novu paradigmu resursi su neograničeni a želje ljudi će biti ograničene.“

To je dakle potpuno obrnuta ekonomska paradigma. To je revolucionarno i to je jedna sasvim drugačija stvarnost.

Stvarnost nije moguće negirati, ona je egzistencija ili život.


Revolucija je u punom jeku. Nekoliko pojmova, poštapalica, definiraju „digitalnu revoluciju“. Jedna od “jačih” pošapalica je IoT ili „internet stvari“.

Npr. već sutra ćete vašom perilicom rublja upravljati preko svog mobitela spojenog na internet. To već postoji kao proizvod revolucije, samo još ne kod nas.

Prvo što će se dogoditi je to da nećete više „trebati kupovati“ perilicu već će te “najmiti uslugu” za koju perilica služi.

Najam će vam dati drugačiji izbor, mogućnost da platite samo onda kad ju koristite.

Zbog toga u digitalnoj budućnosti nitko neće prodavati perilice već pružati uslugu pranja vašeg rublja u svojoj perilici.

To što nitko neće prodavati klasične perilice znači i da je nitko neće ni proizvoditi i da ju nećete, čak iako biste željeli, imati od koga kupiti.

Što će biti najvrijednije i najskuplje kod takve usluge?

Naravno inovacija, softver, tj. LICENCA. Inovacija koji glasi: Plaćaj redovito uslugu inače perilicu ne možeš ni uključiti a kamoli koristiti”.

Eto zašto pametne članice EU novače na desetke tisuća inženjera ratnika godišnje.

Pokušavaju biti među prvima koji će stvoriti takve usluge, npr. „pranje rublja“ ili „čišćenje WC“, na daljinu, preko interneta.

Pokušavaju inovirati, stvoriti svoje vlastite inovacije, jer internet stvari je budućnost, htjeli mi to ili ne.


I sad je pitanje, što mi ostavljamo novim generacijama kao vrijednost? Što su naše generacijske inovacije?

Jasnije, imaju li Hrvati što ostaviti u naslijeđe novim Hrvatima ili što je neki Hrvat izumio, stvorio, tako da mlađi naraštaji mogu isto „baštiniti“ kao svoje naslijeđe, da imaju od toga koristi?

To su važna pitanja a još važniji je odgovor koji glasi skoro pa ništa „danas važno“.

Zašto, zato što smo glupi i ne znamo ništa izumiti?

Nije zato, razlog je puno banalniji.

Naprimjer, ako pitate Hrvata ili Srbina tko je izumio struju, svi će reći, pa zna se to je naš Tesla. Ako pak pitate Amerikance tko im je prosvijetlio put uspješnosti svi će reći, jedan od njih je bio Tesla.

Dakle, onaj tko je “izumio” izum taj je dao sebe čovječanstvu, ali onaj “čiji” je izum, taj stvarno baštini naslijeđe.

Mi, ako kojim slučajem nešto i izumimo, licencu odmah prodamo drugima, kao npr. Nikola Tesla amerikancima.

Daj pare na sunce. To je naš pogled na stvari.

To je taj puno banalniji razlog.

OK, ali sada i s tim “solarnim plaćanjem” imamo sve više imamo problema.

Problem nastaje što danas pare više nisu papir, one su digiti, podaci u binarnom sustavu i ne mogu „izaći na sunce“.

Ne vidim papir pa ne vidim pare pa ne vidim vrijednost. Sigurno se pitate gdje su naše pare?

Negdje gdje ih se ne vidi na suncu, negdje na “serverima revolucije“. Daleko od očiju a tako blizu srcu.

Kao što je podatak koliko je nešto dugačko danas lakše zabilježiti u digitalnom obliku i koristiti kad nam treba, tako je i podatak koliko nešto vrijedi lakše zabilježiti u digitalnom a ne analognom papirnatom obliku i koristiti kad nam treba.

Zbog toga i sve informacije nestaju sa papira.

Uskoro će zapisi na papiru biti povijesni „artefakti“, tome svjedočimo svaki dan.

Netko u tome ima važnu ulogu. Osim revolucionara i novih ratnika u novoj ekonomiji postoje i NOVI SKRETNIČARI.

Oni su, naprimjer, sve te podatke “skrenuli s jednog mjesta na drugo” i vidite kako su život nam okrenuli.

To je njihova uloga u novoj ekonomiji. Uspjeli su podosta i uspjet će do kraja, jer revolucija je u punom jeku i tek se pravo zahuktala.


Birokracija je ustvari u svojoj primarnoj funkciji “skretničarstvo“.

Brisel je isto jedna vrsta skretničara, samo oni malo drugačije “skreću“. Evo jednog strateškog primjera:

Javni podaci moraju biti dostupni za ponovnu uporabu što je više moguće, kao ključni izvor inovacija i rasta.

Eto, birokracija, napokon i zato što mora, ima ideju napraviti svoj novi vlastiti „stroj za podatke“.

Zovu ga „prostor javnih podataka“, a radi se o poznatoj i već dugo prisutnoj tzv. “Open Data” direktivi.

Ipak to je inovacija starog izuma, koja znači slijedeće:

Svaki podatak u javnom i državnom sektoru je javan, tj. pravo svakog građanina i poduzetnika je da ga dobije ako ga zatraži i slobodno koristi bez ograničenja. Postoje neka ograničenja „javnosti“ na osobne podatke i tzv. tajne državne podatke.

I sad se naši birokrati pitaju zašto takva odluka, zašto sada najvrjedniji ekonomski resurs MORA BITI BESPLATAN za građane i tvrtke?

Takvo čuđenje je licemjerno. Naravno da javni podatak nije besplatan jer je stvaranje podatka kao takvog već jednom plaćeno javnim novcem.

I zato on predstavlja javno dobro i kao takav ne smije se prodavati niti biti privatiziran.

A zbog ekonomije i kako je on gorivo nove ekonomije on treba biti javno dostupan i na taj način ga se može bolje iskoristiti.

Na temelju tog resursa razvijaju se novi digitalni tržišni proizvodi i usluge.

Ovom direktivom potiče se inoviranje i skreće fokus djelovanja sa klasične na novu ekonomiju.

Naprimjer, Nijemci na taj način jačaju moć svoga ukupnog gospodarstva koje onda može stvarati veći prihod uz manji trošak, a to znači da im ostaje više ukupne vrijednosti.

U Hrvatskoj se većina toga ipak, još uvijek MORA nekoliko puta platiti. To je ekonomski gledano vrlo glupo.

Jer, čemu služi birokratska praksa da se isti podatak kao takav ponovno stvara ako već postoji, ili čemu multipliciranje kad se na to troši energija i novac?

To je apsolutno neučinkovito.

Kako je rekao jedan moj prijatelj, trebalo bi snimiti “novu” filmsku seriju: “U registraturi”.

Ili jedan drugi koji je rekao: “sine za tebe je školovanje džabe ali badava”.

Vidite, još jedna ključna pretpostavka nove ekonomije je tzv. ekonomija dijeljenja.

“Stvori jednom, podijeli, koristi puno puta i tako stvori novo, podijeli, koristi opet”.

Bez “dijeljenja” model INOVIRAJ STALNO ne radi.

Naprimjer, Facebook omogućuje „Like“ i „Share“, to je dijeljenje informacija.Comment“ stvara nove informacije koje opet možete „Like“ ili „Share“.  Slično radi i google i sve druge tzv, socijalne mreže.

Ta jednostavna ideja i realizacija dijeljenja podataka je dovela do toga da ti “novi skretničari” imaju najveću tržišnu vrijednost na svijetu.

Više vrijede od McDonaldsa koji dnevno proizvede i proda milijune svojih sendviča ili Ikee koja proizvede i dnevno proda milijune svojih artikala diljem svijeta.

Dakle, što su odavno shvatili moderni kolonizatori, u čemu je kvaka?

Pa evo.

Informacija dakle nije zarada, ona je sredstvo zarade, ona omogućuje stvaranje usluga koje onda donose zaradu.

A “pravo korištenja usluge“, tj. LICENCA, ona je sredstvo kolonizacije.

EU kroz OPEN DATA direktivu propisuje da nisu javni podaci vlasništvo nekog ministarstva ili lokalne zajednice, već javno dobro ili resurs, isto kao i pomorsko dobro ili šumsko dobro.

Razumijete li što znači to da javno dobro možete stvarati za razliku kad ga samo možete trošiti?

Nijemci to očigledno dobro razumiju.


Hrvatska je prihvatila i implementirala Open Data EU direktivu u svoj pravni sustav, ali na svoj birokratsko specifičan način.

Da ne duljim previše, to je način koji nije u skladu sa suštinom.

I jasno je zašto mi nemamo svoje licence vezane uz digitalne inovacije, npr. aplikacija na „appstoru“, „googlestoru“ ili naprimjer “crostoru“.

NEMAMO i nismo nikad IMALI jednak pristup našim vlastitim resursima kao što drugi narodi imaju.

Zašto, pobogu, čemu to?

Pa zbog birokratskog mozga. Nismo stvorili svoj “pametni stroj” koji bi resurse osigurao na učinkovit način.

Ne možete napraviti super modernu i super ekonomičnu hidrocentralu ako ne možete koristiti rijeku kao resurs.

Ili kako izumiti softver koji će olakšati ulaganje u kupnju nekretnina ako ne možemo koristiti podatke o nekretninama?

Moderni kolonizatori su pametni igrači, oni znaju pronaći i koristiti resurse, i na kraju će oni prije doći do našeg vrijednog resursa nego mi sami.

Iako mi sada možemo puno lakše doći do tuđih resursa, nas to ne zanima, logično, ako nas ne zanimaju naši resursi što bi nas onda zanimali tuđi.

To je zato jer u Hrvatskoj birokraciji oduvijek moralo biti “na pravom mjestu u pravom trenutku“. Znate i sami što to znači.

Za primjer, znate li kako rade u jednoj maloj ali velikoj Estoniji?

Tamo možete biti “bilo gdje u bilo kojem trenutku“.

Samo se spoji i koristi, imaš i upute i način kako, podaci su tu, dostupni jer su plaćeni javnim novcem.

Njihov “skretničar” zna svoj posao, a građanima i poduzetnicima poručuje:

  • Biznis, tržište i inovacija to je “tvoja briga”. Da ti bude lakše, ne trebaš trošiti kapital na održavanje tih podataka, imaš sučelje za pristup. Podaci ne moraju biti kod tebe, čemu višestruki trošak.
  • To onda znači da ti ne trebaju ni strojevi koji o njima brinu, i to smo već prije kupili, tu je dostupno kod nas, plaćeno je javnim, zajedničkim novcem.
  • Ti samo shvati kome ti isti podaci trebaju pa možeš izumiti „svoj stroj“ koji će ih uobličiti u potreban i svrsishodan oblik.
  • Taj stroj, to je tvoja inovacija, tvoja LICENCA, to možeš “dobro prodati” ili još bolje “iznajmiti” drugima koji trebaju isto. A trebat će im ako žele biti konkurentni u novoj ekonomiji.
  • Drugim rječima, i ti možeš biti moderni kolonizator, jer bolje to nego da budeš moderno koloniziran.
  • Razmisli gdje ćeš početi. idealno ti je u Hrvatskoj.

U konačnici je direktiva EU vrlo logična, svaka javna usluga je usluga građanima, zato se javni sektor i zove uslužni sektor. Javno nije tržišno, tu cilj nije direktna marža ili zarada.

Ideja i razlog postojanja javnog sektora je u cijelom svijetu ista: “učinkovita javna usluga s najnižom cijenom za građane.”

Zato su novi skretničari uz revolucionare i nove ratnike vrlo važan kotačić nove ekonomije.

Draga naša javna birokracijo, to se danas „TAKO RADI“.

Trebate raditi svoj posao, skretati vlakove na pravi put, to je vaš glavni zadatak.

Kad ono, mi stalno u krivom vlaku, i to čak ne u vlaku na krivom putu, mi smo u vlaku koji čak i ne vozi.

Ostao je i bez goriva i bez vozača.

Nešto kao “Ćiro” koji je izložen u Slavonskom Brodu. Muzejski primjerak, pogodan samo za “razgledavanje“.

O tome u zadnjem nastavku ovog serijala.

Vaš galvanizator!

U SERIJALU “HR ČIP”



Ako želite odmah po nekoj novoj objavi dobiti sadržaj na vaš e-mail, unesite adresu i pošaljite.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s